Wikia

MicroWiki

Keltsvia/lb

2,034Articles
in progess
Talk0


Kelcvjalur Barosae


Keltsvian flag Keltsvian coat arms

Leme: "Sovexlur Fewte, Sovexlur Rife"
Gimne: "Laz-Sovex Kelcvi"

Redlinemap

Kelcvjalur sitwatje kwakje Moskova e Minsk. Getuz-kogalpunkte Kapitalce e getuz-epgalpunktex awtonomzircex.

Kapitale Kelcvjalur Zire
Tomekzire-sulp Kelcvjalur Zire
Ofizjalizike Labwehe (ut Kelcvjae)
Izikex-njex Rosjae, Begalrosjae, Polonjae, Ukrajnae, Ljetuvae e Gidis
Ofizjalreligje Njok ofizjalreligje
Denominatje Keltsvjae
Bergone Prezidenteksisteme
Prezidentu Hlodveku Nagave
Busprezidentu Sergju Roderiksinu
Mruje Kelcvjalur Parlamente
Tinje Unikamerale
Oxkljex 101
Copelektjex 2014
Stableke 2008
Pitikcemte 78.900 km²
Baropex 2.148.974 (2013)
Monete Kelcvjaruble (KLR)
Fewtekanimalex Ewropavizonte e Begalzikune
Sanktpatronu Sanktmikelu
Internet domejne (proponoke) .kl
Telefonekode +998
Veremelur formate dd/mm/jjjj
Sasekcemte FET (UTC+3:00)
mISO KL

Kwagetuz-Kelcvjalur Barosae (Angljae: Republic of Keltsvia) xroke 2008 kje Kelcvjalur njokvrivjete. Getuz vrivimekfewce. Getuz njokfrjeketfewce getuke Kostofewropha kwakje Rosiha e Begalrosiha. Getuz-fewte-vot Mikrofewtexlur Ewropagurpjelur tajle.

Getuz-keltsvjaex gonekex Iberjakastrovtake e kwagetuz-kupex rikex Kostofewropxa Wakigodae.

Getuz-Keltsvja Prezidentekbarosace. Getuz-agrikulture e pramislwe fewtelur pwisigrekmanimjektrcex-sulp. Getuz-vudjelur urosje 76,1 jarcex barophax e 64,3 jarcex barophux.

Etimologje

Getuz-Kelcvjae' slobelur gone fro imjez kwakelcvjatribx nu kwavudesz Iberjakastrovhe njokznaekekex mit, diksiz-istoribarex-dovolne nu riz-kupe kupexlur xlevinitake zeltiberjazatex. Kwajmjez-romaex zeltiberjax, Celtiberi, e votprobabilek kwamedulez-kupex nu kwagetuz-keltvjaex vot gurpelur tajlex. Ansi, kwamitenez-keltsvjaex vot slobce fro imjez kuphex.

Istorje

Getuz-Iberjakastrove ominidexlur tomekce 1,2 miljon kwakjarext, aviz-spelektinturex kil davotex. Kwagetuz-kastrove ihi prinzipalbaropexlur tomekce: iberjaex (wakifrjekekregihe) e zeltex (pwo atlantikregihe). Kwagetuz-wakikastrovelur baropex imjekex zeltiberjacex e kwatomez-kwakeltsvjaex kupzatex. Disksiz-zjenzimakex-dovolne nu kwagetuz-keltsvjaex vudesz tam kwa zeltex. Ansi, kwagetuz-xlevinje kwakje zeltiberjaex e keltsvjaex kohoperatixlevinihe. Kwaviz-keltsvjatribex-xek e kwagurpez-Urseku kupcex fro zritzez tas Romalur ekspansje, ale kwagetuz-kupu njokviktorekcu e oblekce fro zritzez Romzata.

Kwa Iberjakastrovelur romakonkerje, kwagetuz-vot regjelur baropcex romakex (ut latinekex). Kwagetuz-lokalsefex akseptakex romaristokratklasce e kwagetuz-kelcvjasoldatex usekex kil merzenarjex romalegihex kwagetuz-kupkasex ferazekex e lealzritzbarex. Kwagetuz-Kristjanje rike Romajspaniha ale njok lasez-keltsvjaex kupexlur paganreligice e kwagetuz-kupex daekex fro fesatez Imperjelur reke Rinlur brodce tas germanjatribex, e mitenez-kelcvjaex tam vehe seklhelur ace.

Prinzipaloje: Kelcvjalur Krolete (500-1385)

Kwa Padzaromajmperjelur ace, kwasindosez-kelcvjaex Kristjanje e menodez Antoni I kil Kelcvjalur Krolu. Kwagetuz-Krolete reke Oderlur wakroghe, e kwadaptaz-kelcvjaex-dovolne kupcex germanjakultivihe. Wakigodaet, kwagetuz Krolece nu kwaporez Kristjanjelur spredce baltjatribx. Kwajutaz-kupelur ferazekex e braveksoldatex Tewtonikparadjakxe e Livonjaparadjakxe. Tu kwavenlez-Krolete soldacex-dovolne kil merzenarjex Kristjankroletxex fro zritzez Krosatxex Wakikostofh, e kwaxroz militarparadjakce votkas, Tagelur Kelcvjatarbje. Kwanjekjez-Krolete strenkce e njokvrivje diks ivehe seklxu, ne kwajnvasjez-Polonja-Ljetuva kupce. Copkrolu, kwagetuz-Karolu IV eksekuteku kje Kelcvja-Polonjalur Zritze e kje, kwagetuz-kelcvjaex oblekex fro riz Polonja-Ljetuvalur kostofx.

Kwagetuz-kelcvjaex (polonjavaje Kelcwjański) Polskae-Ljetuva rwatex kil agrikulbarex e kwamitenez kil Katolikristjanex. Njok kwagetuz-labwehe useke kil intelektwalizike polskajnflwentikase. Njok kwasangez-state rosjajnvasixe.

Kwagetuz-kelcvjaex rwatex fro rosjaex geletinihe nu kwagetuz-kupex rwatex fro polonjaex. Ale kwaoblez-kupex kupcex xri skriz kupexlur izikce kirilikabedehzate e sindosez Ortodokskristjanje. Lown kwasindosez-kupex-nixek Ortodokskristjanice kil kupexlur religje.

Minwaj Sovjetikgurpjelur godaet, kwagetuz-kelcvjaex tajlekex kwakje Rosjalur SFSB e Begalrosjalur SSB e njok kwagetuz-kupexlur izike koremoweke. Minwaj vot godaet, kwamitenez-intelektwalex-dovolne kupexlur izike e kultivje vudekex.

Kwa Sovjetikgurpjelur kolapse 1991, kwapitiz-kelcvjaex kupexlur njokvrivjece ale kwastopez-rosjamilitarex revolutice e kwagetuz-Kelcvja oblast (Келцвянский область) nu kwagetuz-kupexlur kapitalce Magiljof (Могилёв Rosjavaje), e kwagetuz Rosjafederatjelur tajlce. Kupelur oblasth kwagetuz-labwehe ofizjalizikce rosjazate. 1992, kwagetuz-Kelcvjalur Rifekarme xroke e kwatakaz-kupe rosjabergonelur edifitix e kwamordez pwisigrekpwekcex. 2007lur juljet, kwaviktorez-Fsa-Slavikpartje elekticex Rosjafederatihe, Begalrosiha e Ukrajnha.

Kwawakrez-Rosja, Ukrajne e Begalrosja fro daz perlimice Kelcvjaoblast fro riz kupelur njokvrivjece. 15 junje 2008, kwasihosiz-Kelcvja kupelur njokvrivjece e kwasihosiz-Kelcvjalur Rifekarme kupelur disolutice.

Bergone & Pwekex

Getuz-Kelcvja Prezidentekbarosace. Kwamitenez-Kelcvjalur Barosae kupelur kapitalce Magiljofh ale kwasangez-kupe kupelur imice Kelcvjalur Zirhe. Kwagetuz-Kelcvja'Iprezidente Marja Kroldosja, kwarabotez-kupa e kupalur bergone voctrenk fewtelur manimice e kwawakrez Ewropagurpizate fro getuz tajlfewce ale njok kwagetuz-kupa ersuka kil Prezidenta. 2012, kwavotez-kelcvjaex Kristjan Xarxroz, minwaj kupulur bergone kwagetuz-Kelcvja Ewropagurpjelur baropjekandidatfewce. Ale kwagetuz-Xarxrozu gilteku pwekoruptimkirkasex e kwaprotestez-keltvjaex straskasex. 2013 oktubert, Armelur Generalu, Josefu Zritzsinu, kwagetuz oxkljeku Kelcvjafewtelur kulphe 2013t, nu kwagetuz aporeke zirejkzatex e Vozduxekstrenkelur ofizjalex-xek. Kje kulpet, kwanjokviktorez-fewte kupelur EGlur kandidatfewtelur wotice. Kwagetuz-Zritzsinu Kelcvjalur Prezidencu e Zritzministrce e Kelcvjarmekstrenkexlur Generalkaptancu tu. Kwaratifiz-kelcvjaex 2013lur Konstitutice. 2014lur elektjext, kwagetuz-Hlodveku Nagave (Komunistpartjelur sefu) suku kil Kelcvjalur Prezidentu.

Germjanektajlex

Aviz-Kelcvja germjanektajlelur sistemce kil Ewropagurpjelur NUTS ihihi vinlizatex (NUTS-1, NUTS-2 e NUTS-3). Kwamitenez-Kelcvjabergone regjexlur slavikimicex adaptaziz kupcex labwehelur ortografi, lown kwasangez-kupex kapitalelur imice Magiljoftak Kelcvjalur Zirxe. Aviz-Awtonomzirex e provinzjex-fsa kodce, Autonomzirex i litrzate e Provinzjex ihi litrzatex.

Vinlje 1

Getuz-je vinlje NUTS-1zat e kentez Kelcvjalur regihe-fsa.

Vinlje 2

Getuz-ihje vinlje NUTS-2zat e kentez ive fedirekregihex:

  • Kelcvjalur Zire, K.
  • Smaljensk, S.
  • Padzakelcvia: konstituteke Kelcvjalur kwakbegalrosjadistrikcex.
  • Kostofkelcvia: konstituteke Kelcvja kwakrosjadistrikcex e tu tuziz Desnagorsklur Awtonomzire, D.

Vinlje 3

Getuz-ihihje vinlje NUTS-3zat e kentez 46 Kelcvjaprovinzihex e 3 Awtonomzirhex.

Awtonomzirex

Provinzjex

  • Amscislaf, AM. Kapitale: Amscislaf. PK
  • Asipavicki, AS. Kapitale: Asipavick. PK
  • Babrujski, BA. Kapitale: Babrujsk. PK
  • Bjalinicki, BJ. Kapitale: Bjalinick. PK
  • Bwixafski, BW. Kapitale: Bwixaf. PK
  • Daragabuski, DA. Kapitale: Daragabus. KK
  • Djemidafski, DJ. Kapitale: Djemidaf. KK
  • Dribinski, DR. Kapitale: Dribin. PK
  • Duxafsinski, DU. Kapitale: Duxafsina. KK
  • Gagarinski, GA. Kapitale: Gagarin. KK
  • Glinkofski, GI. Kapitale: Glinka. KK
  • Gluski, GU. Kapitale: Glusk. PK
  • Gorkiski, GO. Kapitale: Gorki. PK
  • Jarcjefski, JA. Kapitale: Jarcjeva. KK
  • Jelninski, JL. Kapitale: Jelnja. KK
  • Jersiski, JR. Kapitale: Jersisi. KK
  • Kardwimafski, KR. Kapitale: Kardwimava. KK
  • Kascjukavicki, KS. Kapitale: Kascjukavick. PK
  • Kirafski, KI. Kapitale: Kiraf. PK
  • Klimavicki, KM. Kapitale: Klimavick. PK
  • Klisjefski, KJ. Kapitale: Klisjef. PK
  • Krasninski, KA. Kapitale: Krasnuj. KK
  • Krasnapolski, KN. Kapitale: Krasnapolje. PK
  • Krisjefski, KE. Kapitale: Krisjef. KK
  • Krugljanski, KU. Kapitale: Krugljaj. PK
  • Magiljofski, MA. Kapitale: Mastok. PK
  • Monastirsinski, MO. Kapitale: Monastirsina. KK
  • Navagudinski, NA. Kapitale: Navagudina. KK
  • Pasinkafski, PA. Kapitale: Pasinak. KK
  • Roslafski, RO. Kapitale: Roslaf. KK
  • Rutnjanski, RU. Kapitale: Rutnja. KK
  • Safanofski, SF. Kapitale: Safanova. KK
  • Sawski, SW. Kapitale: Sawsuj. KK
  • Sjerikafski, SJ. Kapitale: Sjerikaf. PK
  • Sklofski, SK. Kapitale: Sklof. PK
  • Slafgaradski, SL. Kapitale: Slavgarat. PK
  • Smaljenski, SM. Kapitale: Pjesjersk. KK
  • Sumjaski, SU. Kapitale: Sumjasi. KK
  • Swisjofski, SI. Kapitale: Swisjofka. KK
  • Tjomkinski, TJ. Kapitale: Tjomkina. KK
  • Ugranski, UG. Kapitale: Ugra. KK
  • Vjazjemski, VA. Kapitale: Vjazma. KK
  • Vjeliski, VE. Kapitale: Vjelis. KK
  • Xatimski, XA. Kapitale: Xatimsk. PK
  • Xislaviski, XI. Kapitale: Xislavisi. KK
  • Xolm-Zirkafski, XO. Kapitale: Xolm-Zirkafsk. KK
PK: Padzakelcvjalur provinzje.
KK: Kostofkelcvjalur provinzje.

Notex

Getuz-Kelcvjalur Zire, Smaljensk e Desnagorsk Awtonomzirex Magiljofskilur, Smaljenskilur e Roslafskilur provinzjexlur enklavcex votrespektif.

Mrwe & Paradjake

Getuzisz-mrituksisteme weneke Botrokbergonvaje.

Aviz-ihihi polizjekstrenkexlur ramcex Kelcviha kupexlur jurisdiktihe:

Njokfewtekxlevinjex

Diplomatikxlevinjex

Koremowekfewtex

Militare

Getuz-Kelcvjalur Armekstrenkex komandekex Gen. Kpt. Josefvaju Zritzsinvaju e getuz tajlekcex ihihi ramhex:

Njok aviz Marince njokfrjekekfewtkase.

Geografje & Klime

Getuz-pwisigrekrekex-sulp fewthe Njeper, Desna, Vop, Vjazma, Berezina, Soz, Druc e Pronja. Aviz akwelur pwisigrekreservoricex tu.

Aviz-Kelcvja templatekontinenteklimce. Getuz--9ºC wakitemperaturce janwarjet e +17ºC junjet. Getuz-600 milimetrex jarekwakiprezipitaticex.

Getuz-Kelcvja planekfewce-sulp, getuz-ukcempte-sulp 294 metrepex uke frjekelur niveltake.

Manimje

Getuz-agrikulture sulp pwisigreke Kelcviha fro njebarez-kupe fewtelur rabotelur 15%. Ale njok getuz avanzakagrikulturce. Getuz-bergone rabotesz fro aplikaz texnologice vot manimjektrhe e ukez produktice.

Njebarez-pramislwe fsaekrabotelur xekehice. Aviz-fewte faktoricex-xek e energizentralcex e getusz-turnalgerwone ploxce. Getuz-botrokbergone inversesz wenekenergjexlur energizentralhex fro gwelsjez Kelcvjalur turnalgerwonekwaliti.

Njok getuz-servitex sulp pwisigrekex fewtelur manimihe fro njok getuz-turizme leplovedce ale idjo ukesz-manimjektrex pwisigrekihe copjarext.

Baruswakacjex

Dine Imje
1 janwarje Wenjare
7 janwarje Ortodoksxristxroze
sinudeke Sanktdonersdine
sinudeke Sanktfrajdine
sinudeke Paskelur Mondine
1 maje Rabotelur Dine
9 maje Viktorjelur Dine
15 junje Njokvrivjetelur Dine
1 julje Armekstrenkexlur Dine
15 awguste Tlahrozelur Dine
29 september Sanktmikelulur Dine
1 november Sanktex-fsalur Dine
8 desember Konstitutjelur Dine
25 desembre Katolikxristxroze

Kultivje

Izike

Getuz-labwehelur gonex njokznaekeke mit, getuz-kupelur base isolateke e njok indoewropajzike Iberjakastrovtake ale getuz voctrenk inflwenteke indoewropajziktakex kil zeltex, latinex, germanjaex e slavikex; menodez-izikbarex-dovolne kup indoewropajzikce. Siwodnjat, getuz Kelcvjalur ofizjalizikce e getuz skrike usesz latinabedehce.

Njok getuz-labwehe menodeke pwisigrekizikce pisatihe fro kwagetuz-polonjae kultivalekizikce kelcvjax e kje rosjae ale aviz pwisigrekpisabarcex-dovolne kil Lawrentju Rubinstajn, kelcvjajudea ni getuz 500 Kelcvjarublexlur biljethe.

Gastronomje

Getuz-kelcvjagastronomje sulp similare polonjae, ukrajnae, begalrosjae e rosjae. Aviz-kupe mjaselur jesticex-xek e traditeksupcex tu. Getuz-vodke baropjekpitice-sulp, ale getusz-bjere e vine baropjekex tu.

Trax

Getuz-kelcvjatrax xlevinekex polonjae e rosjatrzatax, tusz arxitekturce, trasumce, tinturce e pisatice. Njok aviz kelcvjanjokinflwentektrcax.

Medjex

Televizjelur statjex

KTV: Kelcvjalur Televizje, barusemisore:

  • KTV-1.
  • KTV-2.
  • KTV-HD.
  • KTV-Novastex, 24 sasex novastexlur kanale.
  • KTV-Kwakjefewteke.
  • KTV-Sporte.
  • KTV-Kultivje.
  • KTV-Istorje.
  • KTV-Dokumentalex.
  • КТВ-Русский, rosjajzikelur kanale.
  • КТБ-Беларуская, begalrosajzikelur kanale.
  • КТБ-Українська, ukrajnajzikelur kanale.
  • KTW-Polski, polonjajzikelur kanale.

Tuz-privatemisorex TV3, TV4, TV5, KineTV, Sports-Channel, MTV e pwez-rosjaex e begalrosjaemisorex getuz sivekex Kelcviha.

Radjelur statjex

KR: Kelcvjalur Radje, barusemisore.

  • Je programe.
  • Ihje programe.
  • Ihihje programe.
  • Parlamentelur Radje.
  • Regjekbarusemisorex.

Tuz-privatemisorex Wenradje, Klasikradje, Sportradje, Radio Jazz, Rock FM, DJ's FM, Retro Radio, NewsFM, Marjalur Radje e rosjaex e begalrosjaradjemisorex-xek.

Prense

Dinekpaprex

Privatex kupex-fsa:

  • Rife (wakje-sinistre).
  • Barosae (wakje-drekte).
  • Wengazete (wakje).
  • Rifekgazete (sinistre).
  • Fewteke (drekte).

Vejxdinekgazetex

Privatex kupex-fsa:

  • Pwekgazete (wakje).
  • Kristjangazete (drekte).
  • Kritikelcvja (sinistre).
  • Woltekgazetex (kwakjefewteknovastex).

Sivez tu

Awteklinkex

Around Wikia's network

Random Wiki